Rat u Ukrajini

Vrijeme na Putinovoj strani: Situacija bi za EU uskoro mogla postati još gora

Očajnički talijanski napori da pod svaku cijenu spriječe pad vlade Marija Draghija tek je posljednji u nizu političkih izazova u vatrenoj oluji koje je Vladimir Putin stavio pred Zapad, piše Patrick Wintour, britanski novinar i jedan od urednika Guardiana.

Draghijev ministar vanjskih poslova, Luigi di Maio, sugerirao je da će, ako Draghi ne preživi glasanje o povjerenju u parlamentu u srijedu, Putin biti taj koji će zapravo slaviti.

“Narativ o rastućem buntu naroda protiv zapadnih sankcija Rusiji svakako se dobro uklapa u središnji Putinov narativ u kojem su vrijeme i ekonomija na njegovoj strani, i gdje sankcije više štete europskim potrošačima nego ruskim. Ruski predsjednik očito smatra kako je rast cijena goriva najsmrtonosniji mogući makroekonomski šok za političare jer potiče inflaciju dok istovremeno usporava gospodarski rast”, smatra Wintour, prenosi Jutarnji list.

U Francuskoj je Emmanuel Macron oslabljen gubitkom parlamentarne većine u korist stranaka koje su ranijih godina favorizirale Putina.

U Španjolskoj su, pak, socijalisti, izgubili svoju bazu u Andaluziji i to prije izbora sljedeće godine. Istovremeno, Narodna stranka desnog centra postigla je novi rekord od 36,3 % glasova u posljednjoj anketi, što je ujedno njezin najbolji rezultat od travnja 2017. Ako se slično ponovi na izborima, to bi bio najbolji rezultat za tu stranku od 2011.

U Estoniji, Kaja Kallas, izrazito antiputinovski nastrojena premijerka, jedva je politički preživjela prošli tjedan. Nakon što je prethodna koalicijska vlada pala zbog najviše stope inflacije u cijeloj eurozoni (19%), Kallas je vješto rekonstruirala novu vladu, ali uz određenu cijenu za estonski proračun i vlastiti kredibilitet. Ako se gospodarstvo ne popravi do parlamentarnih izbora sljedećeg ožujka, mogla bi biti u nevolji.

U Varšavi, PiS se već brine da bi mogao izgubiti izbore sljedeće godine, čak i ako oporba nastavi pod svaku cijenu podržavati Ukrajinu, a u Bugarskoj je već pala prozapadna vlada. Političar koji je u posljednje vrijeme najbolje prošao na glasačkim izborima vjerojatno je Viktor Orbán, Putinov najveći saveznik u Europi.

Wintour napominje kako je lako moguće da će stvari po Stari kontinent uskoro postati još gore. U srijedu će, osim pitanja Draghijeva opstanka za Italiju, EU morati odlučiti može li se dogovoriti o mehanizmu solidarnosti i ako ove zime ne bude ruskog plina.

Putinove namjere postat će jasne u četvrtak kada će ruski monopolski opskrbljivač plinom Gazprom odlučiti hoće li nastaviti opskrbu Europe nakon godišnje planirane pauze za održavanje plinovoda Sjeverni tok 1. No, znakovi po Europu nisu previše obećavajući. Gazprom je u pismu kupcima plina već poručio da im ne može jamčiti opskrbu plinom i aktivirao je klauzulu o ‘višoj sili‘ kako bi se zaštitio od plaćanja odštete za smanjene isporuke pojedinim klijentima u Europi od 14. lipnja, tvrdeći da ugovorne obaveze nije ispunio zbog “izvanrednih” okolnosti, prema dokumentu od 14. srpnja.

Mobilizacija protiv Putina

Njemački političari ne skrivaju od birača moguće razmjere katastrofe, što je svakako i dio njihova plana da građane aktiviraju protiv Putina, smatra Wintour. Tako je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck opisao Putinovu taktiku kao napad na Njemačku koji može izazvati katastrofu.

Klaus Müller, čelni čovjek njemačkog energetskog regulatora, rekao je da bi se cijene plina za potrošače mogle utrostručiti do 2023. i kako je “apsolutno realno” da će kupci koji trenutno plaćaju 1.500 eura godišnje za plin morati platiti 4.500 eura ili više u budućnosti. “Ako dođe do eskalacije, vjerojatno ulazimo u najveću gospodarsku krizu koju je Njemačka doživjela od kraja Drugog svjetskog rata”, kazao je za BBC Thomas Matussek, bivši njemački veleposlanik u Londonu.

Unatoč trenutnom toplinskom valu u Europi, Matussek je bio u pravu kada je rekao da zima već dolazi, a glavno pitanje bit će razina europskih rezervi plina za nadolazeću zimu. Putin će postići svoj cilj ako tijekom zime uspije držati Nijemce u neizvjesnosti, smatra britanski novinar.

Za razliku od prošlog rutinskog održavanja Sjevernog toka 1, Gazprom ovaj put nije povećao opskrbu plinom kroz ukrajinske plinovode, tako da je izvoz ruskog plina u Europu trenutno oko četvrtine uobičajenog. To može značiti i do “borbe titana” između Njemačke i Rusije, upozorava Wintour.

Ni Putin ne želi riskirati

Rusija je obustavila opskrbu plinom Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj i Nizozemskoj, a ograničila je opskrbu još osam zemalja. No iz španjolske energetske tvrtka Enagas kazali su kako se Španjolci nemaju čega bojati jer mogu dobiti plin i iz drugih izvora.

“Tu leži rizik za Rusiju. Putin će imati samo jedan pokušaj da izazove veliku krizu u EU. Ako u tome ne uspije, a europske rezerve budu dovoljno velike da izdrže do sljedećeg ljeta, Zapad će biti vrlo blizu oslobađanja od ovisnosti o ruskom plinu. Putin bi time možda i zauvijek poništio glavni ruski izvor prihoda i ostao bez najvećeg tržišta na koje izvozi plin”, smatra Wintour koji podsjeća i na izjavu bivše dužnosnice Bijele kuće i stručnjakinje za rusku administraciju Fione Hill.

“Igra s plinom veliki je rizik i za Putina. On želi okončati ovaj sukob i 2024. produžiti svoj mandat. Želi da mi budemo ti koji osjećamo da nemamo vremena, no sat jednako otkucava i njemu”, kazala je Hill.

Patrick Wintour tako zapravo utvrđuje kako odnos Putina i EU možemo shvatiti kao igru kukavice, gdje oba automobila jure jedan prema drugome i čekaju tko će prvi uzmaknuti. No u ovom slučaju niti jedna strana nije uistinu spremna umrijeti za pobjedu.

Izvor:N1

Povezani članci

Poruka iz NATO-a: Planiraju li zabraniti letove iznad Ukrajine

Urednik Portala

Vlast u okupiranim dijelovima Ukrajine pokušava izbjeći sankcije i prodati žito

Urednik Portala

Zelenski zatražio strožije sankcije Rusiji

Urednik Portala