BiH

UGAŠENO ČAK 350 FIRMI ZA SAMO DVA MJESECA,BIH U NAJVEĆOJ KRIZI IKAD

Nakon najteže poslijeratne godine u BiH, pandemijske 2020. u kojoj je cijeli svijet dijelom krahirao, prošlu godinu trebao je obilježiti oporavak gospodarstva, piše Večernji list BiH. No, pandemija je učinila svoje, na zdravstvenu nakalemila se i energetska kriza, tako da bi se prošla godina iz perspektive običnog građanina mogla gledati kao godina u kojoj je propao pokušaj oporavka. Nade da bi ove godine sve moglo biti bolje ovih dana su splasnule, barem za njezin prvi dio.

Buran početak godine

I zdravstvena i energetska kriza još su jačeg intenziteta, a rast cijena prehrambenih proizvoda i inflacija mogli bi ovu recesiju pretvoriti u jednu od najgorih. Kada gledamo iz perspektive BiH, u prosjeku više od stotinu firmi mjesečno propadne ili se priprema za ključ u bravu. Prema posljednjim podacima vezanim za prvih 15 dana ove godine, u BiH je propalo čak 65 firmi. Kod polovine njih je pokrenut stečajni ili likvidacijski postupak, dok su kod druge polovine postupci okončani i pravni subjekti su izbrisani iz sudskog registra. A da nije to samo loš početak godine, potvrđuju podaci koje su analizirali i iz Svjetske banke, a to je da je u BiH za tri i pol sedmice od 21. septembra do 14.oktobra čak 150 firmi stavilo ključ u bravu.

Tu je navedeno kako je pandemija koronavirusa prouzročila najtežu recesiju u posljednjih 25 godina u BiH. Zatim je za tri sedmice, od 20. oktobra do 11. novembra , ugašeno čak 135 firmi. Ako samo zbrojimo te dostupne podatke s 15 dana iz ove godine, došli bismo do statistike da je u dva mjeseca u BiH ugašeno čak 350 firmi. Dramatične brojke nedavno je komentirao i Vladimir Blagojević iz Gospodarske komore. I on sam ističe da određeni računi i kriza uzrokovana koronavirusom dolaze na naplatu.


Iako značajan dio gospodarstva bilježi rast, ima onih koji su do sada uspijevali boriti se s krizom, ali koje je pandemija iscrpila i ne mogu više prevladati probleme i izmiriti potraživanja. To je jedan od razloga zbog kojeg dolazi do gašenja gospodarskih subjekata – Blagojevićeve su riječi.

Ima li načina da se BiH izbori s ovakvom krizom, pravo je pitanje jer bi se u njezino rješavanje trebali uključiti svi. Gospodarstvenik s kojim smo komentirali ovu temu, a koji je želio ostati anoniman, ističe da u krizi svi moraju podnijeti jednak teret. – Odgovornost snosimo i mi gospodarstvenici, jer rijetki žele odustati od enormne dobiti iz ranijih godina, da se prevlada teret krize, ali i politika jer i oni koji razmišljaju ekonomski okreću se teškim političkim temama, a gospodarstvo se gura u stranu ili ga se želi ušminkati. Realnost je surova. Trebamo tražiti nova tržišta i radnike. Neka se forsiraju strukovne škole i deficitarna zanimanja, neka se mladi obrazuju i rade. Iskreno, draže mi je susreti vrsnog tesara nego najškolovanijeg znanstvenika, uz dužno poštovanje. Naravno, u ovom lancu svi su nam potrebni, doktor ekonomije će nam dati smjernice, ali mora netko zasukati rukave i boriti se rukama i nogama. Ove brojke koje spominjete od 350 zatvorenih firmii, to je kap u moru koliko ih diše na škrge – priča nam vlasnik poduzeća koje spada među srednja. Opsežan materijal Prema podacima iz novembra prošle godine, Centralna banka BiH objavila je da je popis blokiranih računa u ovoj zemlji prešao 100 hiljada te je iznosio 100.463. Izvješće poput ogromne knjige sadrži 4040 stranica svih blokiranih.

Popis je šarolik, tu su nekoć velike firme, zatim trgovine, benzinske pumpe, frizerski saloni, apoteke, ordinacije, kafići, restorani, agencije…, a u prvom izvješću iz novembra 2012. godine broj blokiranih računa poslovnih subjekata iznosio je 58.038, što znači da će brojke do novembra ove godine biti još bliže udvostručenju. Situacija nije nimalo dobra, a konkretne mjere da se zaustavi propast firmi, odljev radnika, olakša poslovanje i privlačenje investicija trenutačno su na čekanju.

izvor:vitez.info

Povezani članci

MANJI BH. ENTITET NAJVIŠE UVOZIO IZ SRBIJE

Urednik Portala

 Novac je osiguran: Hoće li uskoro početi izgradnja brze ceste Bihać-Cazin-V. Kladuša?

Urednik Portala

“BiH jedina država u Evropi koja nije konkretnim mjerama zaustavila rast cijena”

Urednik Portala