BiH Regija

TRGOVSKA GORA IZMEĐU BIH I HRVATSKE-Opasnost od nuklearnog otpada za 250.000 ljudi u narednih 300 godina

Građani 13 opština u slivu rijeke Une u strahu su zbog gradnje odlagališta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori u Hrvatskoj. Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.

Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
U Sarajevu je 9. februara 2022. održan sastanak o problemu izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, kojem su prisustvovali predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić i ministrica životne sredine i turizma Federacije BiH Edita Đapo.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIH:
Opredjeljenja smo da u kratkom roku riješimo ono što se postavilo kao problem. To je Ministarstvo inostranih poslova i neimplementacija zaljučaka Predsjedništva i Savjeta ministara. Ovo pitanje ćemo definisati i da Ministarsvo diplomatskim notama obavijesti Hrvatsku da želimo da našio ljudi, eksperti, zajedno sa hrvatskim ekspertima rade na ispitivanju teritorije, tla. Vjerujem da ćemo ga u administrativnom dijelu riješiti i da će naši eksperti raditi u korak sa hrvatskim. Zdravlje ljudi i zaštita životne sredine je prioritet i to je naše opredjeljenje,prenosi RSE.

Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Vjerujem da će vlasti Republike Hrvatske odustati od ovoga, ako žele dobre dobrosusjedske odnose. Vi znate šta znači kada neka država gradi odlagalište radioaktivnog otpada. Mislim da će biti na tom fonu da odustanu od gradnje. Trebamo graditi međusobno povjerenje, a ne pravne ratove.

Edita Đapo, ministrica životne sredine i turizma Federacije BiH

Mi smo razgovarali na ovu temu, a i ranije je ekspertni tim pitao o ovim djelovanjima. Trebat će im budžet. Mi smo pokrenuli aktivnosti u FBiH, gdje nije usvojen budžet, i ne mogu garantirati kolika će biti sredstva. Danas smo se dogovorili da će biti okvirno tri miliona KM na dvije godine. Vidjet ćemo. Predsjedavajući Vijeća ministara će imati sastanak sa premijerima, to nas je obavijestio, gdje će se razgovarati o finansijama.

Lokacija za skladištenje udaljena je 800 metara zračne linije od Bosne i Hercegovine.Skladištenje je udaljeno jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, u entitetu Republika Srpska, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi i samim time je ugrožena pitka voda.

Stanovnici 13 opština u opasnosti

Na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine nastanjuje blizu 250.000 ljudi.Hrvatska od 1997. godine spominje odlagalište radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji. Struka naglašava da ovo predstavlja opasnost za narednih 300 godina.Prve konkretne akcije iz BiH uslijedile su kada su općine iz sliva Une potpisale zajedničko pismo za zaustavljanje aktivnosti.

Najava da bi Hrvatska blizu granice sa BiH, na lokaciji Trgovska gora, u opštini Dvor, mogla graditi odlagalište nuklearnog otpada izazvala oštre reakcije u BiH.
2015 godine Šest pograničnih opština u slivu rijeke Une poslalo je pismo svim nadležnim entitetskim i državnim institucijama u kojem traže da reaguju, kako bi se zaustavio najavljeni projekt. Reagovale su i domaće institucije.
2016 godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kao i Narodna skupštine Republike Srpske koja je usvojila Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor.

2017 godine Osnovan  “Zeleni klub”  i čini ga grupa zastupnika sa svih nivoa vlasti u BiH s ciljem jačanja javnog dijaloga u oblasti energetike, pitanjima iz oblasti obnovljivih izbora energije, klimatskih promjena, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.  Najavili i moguću arbitražu pred međunarodnim sudom pravde.   

Ova tema je 2018. godine aktuelizirana odlukom Hrvatske da odbije prijedlog Slovenije o zajedničkom odlagalištu. Isto tako, u Hrvatskoj godinama zanemaruju argumente BiH protiv lokacije na Trgovskoj gori.
2019 godine organiziran je protest u opštini Novi Grad,  “Životima se ne trguje”  protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Okupilo se oko 2.000 građana.
2020 godine Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske na upotrebu lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor.
 2021 godine Ekspertski tim  objasnio da je opasno skladištiti radioaktivni otpad na granici Hrvatske i BiH.

Nakon zemljotresa u Petrinji 2021. u Hrvatskoj, izmijenila se seizmološka situacija na ovom području:Za svaki potres jačine od pet stepeni prema Rihteru lokacija koja je 70 ili 80 kilometara ne može biti lokacija za odlaganje takvog otpada.

Nadležne institucije  na svim nivoima vlasti u BiH imaju jednoglasan stav o neprihvatljivosti odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice budući da bi time bilo ugroženo zdravlje stanovnika u 13 opština u slivu rijeke Une u BiH, kao i životna sredina,prenosi RSE.

Povezani članci

Kako se ugrijati naredne zime: Evo šta federalne vlasti savjetuju

Urednik Portala

Uspješna saradnja Vlade FBiH i Svjetske banke bit će nastavljena

Urednik Portala

POLJOPRIVREDNICI IZLAZE NA ULICE: KREĆU IZ ŽIVINICA

Urednik Portala