BiH

TRANSPARENCY INTERNATIONAL: VISOKA PERCEPCIJA KORUPCIJE U BIH

 BiH stagnira na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, te je najniže plasirana zemlja Zapadnog Balkana. Kao problemi koji utiču na osjećaj raširene korupcije navedeni su: politička kriza, blokiranje antikorupcijskih reformi, pritisci na medije i neprocesuiranje visoke korupcije…

 Prema Indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu, BiH se nalazi na 111. mjestu od 180 zemalja, sa 35 bodova, što je ispod globalnog prosjeka od 43 boda. BiH je identičan skor imala i prethodne godine, što je ujedno najlošiji rezultat od 2012, od kada se podaci organizacije Transparency International mogu porediti.

Indeks percepcije korupcije sastoji se iz poretka zemalja i pratećih izvještaja, a Transparency International ga objavljuje jednom godišnje, koristeći podatke niza međunarodnih organizacija i institucija, te stavove stručnjaka i ljudi iz biznisa. Države na listi nisu rangirane prema stvarnom nivou korupcije, već prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Niža pozicija na Indeksu (manje bodova) znači da je percepcija javnosti o raširenosti korupcije u toj državi veća.

Lista zemalja za 2021. godinu pokazuje da identičan skor kao BiH imaju Albanija, Malawi, Mongolija i Tajland. BiH i Albanija su ujedno i najniže plasirane zemlje Zapadnog Balkana: Crna Gora je na 65. poziciji (46 bodova), Kosovo zauzima 87. mjesto (39), Sjeverna Makedonija je 92. (39), dok je Srbija na poziciji 100 (38).

Države iz regiona su svrstane u grupu zemlja Istočne Evrope i Centralne Azije, za koju iz Transparency Internationala navode da odražava “začaran krug povećanog autoritarizma, ugrožavanja ljudskih prava i korupcije”.

“Politički lideri iskoristili su Covid-19 kao izgovor za ograničavanje nadzora i odgovornosti za javne nabavke i trošenje inostrane pomoći, od Albanije (35) do Kirgistana (27). Kritičari su ućutkivani a vlade su se obračunavale sa glasovima neslaganja, te gušile novinarske slobode, primjerice u Rusiji (29) i Azerbejdžanu (30)”, saopštili su iz Transparency Internationala.

U analizi ovih država, BiH je uz Rusiju i Kazahstan istaknuta kao jedna od zemalja koje treba posmatrati:

„Trenutna politička kriza pogoršava etničke podjele i ugrožava samo postojanje države. Također izaziva sumnje u interese i motive njenih protagonista, budući da skreće pozornost s kršenja ljudskih prava i blokira kritično važne antikorupcijske reforme koje zemlja treba provesti. Kriza ugrožava nadolazeće opšte izbore u BiH u oktobru 2022. i ometa prijeko potrebne izborne reforme kojima bi se osiguralo da izbori budu transparentno finansirani, te vođeni nezavisno i bez pritiska na birače.”

“Novinari se suočavaju s verbalnim prijetnjama, tužbama i fizičkim napadima, a vlada nastavlja manipulirati medijima. Također, zakoni o zaštiti uzbunjivača se provode neadekvatno, pri čemu se sudske presude često zanemaruju, a uzbunjivači zastrašuju. Nesposobnost sudova da procesuiraju slučajeve korupcije, posebno visoke korupcije, još je jedna ozbiljna posljedica stalne zlouporabe vlasti. Za bilo kakav značajan napredak u borbi protiv korupcije, vlada se mora pozabaviti tim pitanjima i donijeti zakone o sukobu interesa, transparentnim javnim nabavkama i reformi pravosuđa”, stoji u izvještaju Transparency Internationala.

Na slične probleme u BiH nerijetko ukazuju i druge analize međunarodnih organizacija o korupciji, kao i istraživački novinari. Krajem 2021. godine, BIRN BiH je objavio da je Tužilaštvo BiH u toj godini podiglo deset optužnica za koruptivna krivična djela,  od čega je samo jedna optužnica bila za visoku korupciju.

U junu 2021. godine, američki predsjednik Joe Biden je uredbom označio korupciju kao jedan od kriterija po kojima je moguće uvoditi sankcije zemljama Zapadnog Balkana. Početkom ove godine Sjedinjene Države su po tom osnovu sankcionisale Milorada Dodika, Alternativnu televiziju, Mirsada Kukića, te Milana i Tijanu Tegeltija.

Autokratski lideri i zarobljene države

Od 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, samo tri na listi Transparency Internationala imaju skor iznad svjetskog prosjeka od 43 boda: Gruzija (55), Armenija (49) i Crna Gora (46). Kao negativan primjer istaknuta je Srbija, koja, kao i prošle godine, ima najniži skor od 2012, uz napomenu da “vlada održava kontrolu uticajem na medije, uznemiravanje nezavisnih kritičara, te održavanjem nefer izbora”. Među zemljama koje su pokazale napredak istaknuti su Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Transparency International također navodi: „Kroz Zapadni Balkan i Tursku (38) koncentracija moći u rukama autokratskih lidera i njihovih stranaka podriva nezavisnost pravosuđa, što pomaže u održavanju zarobljenosti država“.

U saopštenju povodom objavljivanja Indeksa iz Transparency Internationala su naveli da zemlje koje narušavaju građanske slobode konstantno imaju niži skor, te ukazali na povezanost korupcije, demokratije i ljudskih prava.

“2021. je bila razorna za građanska prava širom Istočne Evrope i Centralne Azije. Korumpirani lideri suzbijaju svako neslaganje – od opozicionih stranaka do aktivista i medija. Dok su malo radile na borbi protiv uticaja pandemije Covida-19 na stanovništvo, vlade su to iskoristile za dodatno suzbijanje prava i sloboda, dodatno učvršćujući autoritarizam”, navela je Altynai Myrzabekova, regionalna savjetnica Transparency Internationala za Centralnu Aziju.

Kada je riječ o ostatku svijeta, najnižu percepciju korupcije na Indeksu bilježe Danska, Finska i Novi Zeland, sa po 88 bodova. Najgori skor imaju Somalija, Sirija (po 13 bodova) i Južni Sudan sa 11 bodova.

Čak 27 zemalja zabilježilo je najgori rezultat otkako se Indeks percepcije korupcije mjeri. Sjedinjene Države prvi put nisu među 25 najbolje plasiranih zemalja na Indeksu, uz „značajno nazadovanje“, a među razlozima su navedeni kontinuirani napadi na slobodne i fer izbore, te netransparentan finansijski sistem u političkim kampanjama.

izvor:voa

Povezani članci

PREGOVORI U NEUMU ZAVRŠENI, NASTAVAK U SARAJEVU: “NA MOMENTE SE ČINILO DA SMO NA PRAGU RJEŠENJA”

Urednik Portala

Kako će u Predstavničkom domu PSBiH proći izmjene Izbornog zakona?

Urednik Portala

NAKON POSKUPLJENJA NAMIRNICA I GORIVA: GRAĐANI SIROMAŠNIJI ZA 230 MARAKA MJESEČNO

Urednik Portala