Dijaspora

Njemačka je u krizi, ali i dalje prima radnike s Balkana

‘Ne traže nas zbog simpatija, nego zato što im treba radna snaga i ne prezaju ni od čega‘. Evo kakve plaće obećavaju.

Njemačka je za srpanj 2022. godine, unatoč razdoblju krize, najavila povećanje minimalne satnice na 10,45 eura. U vrijeme krize 2007. godine ta je zemlja djelovala u smjeru smanjenja plaća, a ove se godine, poučena tim iskustvom, odlučila za upravo suprotan pristup, prenosi Vitez.

Prva taktika, dakle, nije bila učinkovita, ali ekonomski stručnjaci ne očekuju ni da će novi pristup iznjedriti išta dobro. Naime, ekonomist Felix Hüfner navodi da bi ovaj potez mogao doprinijeti širim pritiscima na plaće.

Prvi put u trideset godina u Njemačkoj je stopa inflacije narasla iznad 5 posto. Radnici s Balkana koji se nalaze u toj zemlji svjedoče trenutnoj neizvjesnosti i nadaju se da će pandemija prestati te da će se svijet konačno vratiti u normalno stanje.

Stjepan ​iz BiH, koji živi i radi u blizini Münchena, kaže da mu se život u proteklih godinu i pol dana sveo na posao i pla​​ćanje stana, za koji mjesečno izdvaja 900 eura.

– Bolje reći da je to veći dnevni boravak u kojem mi se sve nalazi, a imam i zahod i to je jedina odvojena prostorija. U krizi mi je iznos za najam narastao, plaćao sam donedavno 800 eura – rekao je Stjepan za bosanske medije.

Primjećuje i kako je zdravstvena kriza brojne sektore gurnula na koljena te smatra da čak ni snažna zemlja poput Njemačke ne bi tek tako preživjela još jedan lockdown.

– Financijski utjecaj bi itekako bio vidljiv. Odlazim iz stana do posla u jednom restoranu i pitam se kada će mi gazda reći da zatvaramo jer se više ne može živjeti pod mjerama. Puno će ih u Njemačkoj reći da bi im se više isplatilo zatvoriti na neko vrijeme pa da država preuzme sve obveze nego raditi, a ne dočekati goste – smatra Stjepan.

Dodaje kako se nada da će doći kraj ovoj zdravstvenoj krizi i da neće biti ponovnih zatvaranja, ali nije osobito optimističan s obzirom na trenutnu epidemilošku situaciju u Njemačkoj, kao i u svijetu.

Njemačka je za srpanj 2022. godine, unatoč razdoblju krize, najavila povećanje minimalne satnice na 10,45 eura. U vrijeme krize 2007. godine ta je zemlja djelovala u smjeru smanjenja plaća, a ove se godine, poučena tim iskustvom, odlučila za upravo suprotan pristup, prenosi Vitez.

Prva taktika, dakle, nije bila učinkovita, ali ekonomski stručnjaci ne očekuju ni da će novi pristup iznjedriti išta dobro. Naime, ekonomist Felix Hüfner navodi da bi ovaj potez mogao doprinijeti širim pritiscima na plaće.

Prvi put u trideset godina u Njemačkoj je stopa inflacije narasla iznad 5 posto. Radnici s Balkana koji se nalaze u toj zemlji svjedoče trenutnoj neizvjesnosti i nadaju se da će pandemija prestati te da će se svijet konačno vratiti u normalno stanje.

Stjepan ​iz BiH, koji živi i radi u blizini Münchena, kaže da mu se život u proteklih godinu i pol dana sveo na posao i pla​​ćanje stana, za koji mjesečno izdvaja 900 eura.

– Bolje reći da je to veći dnevni boravak u kojem mi se sve nalazi, a imam i zahod i to je jedina odvojena prostorija. U krizi mi je iznos za najam narastao, plaćao sam donedavno 800 eura – rekao je Stjepan za bosanske medije.

Primjećuje i kako je zdravstvena kriza brojne sektore gurnula na koljena te smatra da čak ni snažna zemlja poput Njemačke ne bi tek tako preživjela još jedan lockdown.

– Financijski utjecaj bi itekako bio vidljiv. Odlazim iz stana do posla u jednom restoranu i pitam se kada će mi gazda reći da zatvaramo jer se više ne može živjeti pod mjerama. Puno će ih u Njemačkoj reći da bi im se više isplatilo zatvoriti na neko vrijeme pa da država preuzme sve obveze nego raditi, a ne dočekati goste – smatra Stjepan.

Dodaje kako se nada da će doći kraj ovoj zdravstvenoj krizi i da neće biti ponovnih zatvaranja, ali nije osobito optimističan s obzirom na trenutnu epidemilošku situaciju u Njemačkoj, kao i u svijetu.

PLAĆE U NJEMAČKOJ

Novo izvješće pokazuje da bruto prosječna plaća u Njemačkoj iznosi 56.985 eura. Rezultati online platforme za zapošljavanje ‘StepStone’ kažu da postoje velike razlike unutar profesija, navodi Vitez.

rodavači zarađuju oko 24.000 eura godišnje, a medicinske sestre koje njeguje starije i bolesne oko 39.600 eura godišnje.

Oni koji su zadovoljni svojom plaćom zarađuju u prosjeku 64.253 eura godišnje.

Svaka deseta osoba nije bila zadovoljna svojim primanjima, pri čemu se većinom radi o niskokvalificiranim radnicima, a dosta njih je s područja Balkana.

Postavljalo se pitanje hoće li se nezadovoljni radnici s obzirom na situaciju vraćati kući, ali  takvih je slučajeva od početka pandemije bilo vrlo malo. Štoviše, u prošloj je godini BiH je dočekao masovni egzodus.

Unija za održivi povratak tvrdi da je zemlju napustilo čak 170 tisuća stanovnika. Neovisni stručnjaci tvrde da su te brojke pretjerane, ali ne poriču da je odlazaka u velikom broju bilo.

Doktor znanosti Tado Jurić nedavno je za bosanske medije izjavio da se mlad čovjek zasigurno neće vratiti u domovinu nakon nekoliko godina provedenih u Njemačkoj, nakon što nauči iznimno težak jezik, djeca mu tamo krenu u školu te konačno može odahnuti nakon iznimno stresnog pothvata preseljenja.

​Jurić, vrsni poznavatelj problematike iseljavanja, ističe da balkansko stanovništvo Nijemci i drugi strani narodi ne traže zbog nekih simpatija, već zato što im trebaju radnici i “ne prezaju ni od čega”. Zato poručuje da država treba reagirati donošenjem mjera koje će zadržati postojeće radnike i nezadovoljne odseljenike privući natrag, piše Vitez.

Izvor:Jutarnji.hr

Povezani članci

Snažan potres magnitude 5,5 zatresao Sjevernu Makedoniju, epicentar kod granice s Grčkom

Urednik Portala

NA GRANICI- NOVI USLOVI ZA TURISTIČKI ODLAZAK U REPUBLIKU SLOVENIJU!

Urednik Portala

Akcija njemačke policije: radi se o hiljadama COVID-19 falsifikata

Urednik Portala